Digitalne vještine: nužne, ali ne i dovoljne!
Ako se ne uspijete pripremiti, pripremate se za neuspjeh – Benjamin Franklin.
Razvijanje i unaprjeđivanje vještina i kompetencija kroz obrazovanje, učenje i smislen rad, ključni su pokretači ekonomskog uspjeha, individualne dobrobiti i društvene kohezije. Globalni pomak budućnosti poslova definiran je rapidnim razvojem tehnologije te usmjeren prema novim sektorima i tržištima i globalnim ekonomskim sustavima kojih je sve više i koji su međusobno povezani jače nego ikad prije.
Posljednjih godina često se u javnome prostoru i mainstream medijima spominje koncept „vještina budućnosti“. Tu se, u većini slučajeva i potpuno neopravdano, ističu samo digitalne vještine, odnosno one kompetencije koje se odnose na STEM-područje. Nije sporno da je budućnost svijeta u velikoj mjeri određena razvojem tehnologije te da su AI (umjetna inteligencija) i IoT (internet stvari) termini koji već odavno ne pripadaju svijetu SF priča, već čine našu svakodnevicu. Međutim, je li za svijet budućnosti kakvim ga danas možemo zamisliti dovoljno biti digitalno pismen ili je važno razviti i druge vještine nužne za preživljavanje, prilagodbu i uspjeh u takvome svijetu?
Izv. prof. dr. sc. Robert Kopal, dekan Effectusa, na CARNET-ovoj korisničkoj konferenciji CUC20: Mreža ideja, održanoj u Šibeniku 2018. godine, naglasio je važnost „onih vještina koje ne mogu izvoditi strojevi“. „Budućnost je digitalna no potrebno je istovremeno snažno razvijati i neke druge vještine. Koje? Vještine budućnosti. Vještine koje je najteže naći na tržištu rada. To su one vještine koje ne mogu izvoditi strojevi: problem-solving vještine, kreativnost i inovativnost, prilagodljivost, vodstvo, emocionalna inteligencija.,“ naglasio je dekan Kopal u svom predavanju pod nazivom „Kreativnost 4.0: kreativnost usprkos i zahvaljujući 4. industrijskoj revoluciji“.
Ove „proročanske riječi“ potvrđuju i recentna istraživanja Svjetskoga gospodarskoga foruma za razdoblje do 2025. godine, koji na 10 vodećih pozicija stavlja sljedeće „vještine budućnosti“ (Top 10 Skills of 2025):
Drugo pitanje koje se sasvim prirodno nameće jest zašto navedene vještine nazivamo vještinama budućnosti kada se njihov razvoj potiče već desetljećima, a njihovu važnost već odavno prepoznaju i poslodavci. Samo kao najsvježiji primjer, doba pandemije pokazalo je kako su uz digitalne vještine „korištenje, monitoring i kontrolu tehnologije“ te „tehnološki dizajn i programiranje“, koje su se pokazale nužnima u protekloj „online godini“, tvrtke koje su preživjele i prosperirale u ovim izvanrednim okolnostima demonstrirale snalažljivost, prilagodljivost i iznimnu sposobnost predviđanja. Samo s digitalnim vještinama, a bez analitičnosti, kreativnosti, fleksibilnost i originalnosti, rješavanja kompleksnih problema, aktivnog učenja i inicijative to bi bilo nezamislivo.
Stoga bi odgovor na ovo pitanje bio sljedeći: sintagma “vještine budućnosti” zapravo se odnosi na vještine sadašnjosti, a potreba za njima neće se značajno mijenjati ni u budućnosti.
Brže usvajanje tehnologije značit će da se tražene vještine prema radnim mjestima mijenjaju u sljedećih pet godina, a razlike u vještinama i dalje će biti velike. Za one zaposlenike koji ostaju u svojim ulogama, udio temeljnih vještina koje će se promijeniti do 2025. godine iznosi 40%, a 50% svih zaposlenika trebat će neku vrstu prekvalifikacije (rast od 4% u odnosu na prethodno izvješće).
U istraživanju Svjetskog gospodarskog foruma navodi se da će kritičko razmišljanje i rješavanje problema biti na vrhu popisa vještina koje će poslodavci tražiti u sljedećih pet godina, što potvrđuje činjenicu kako veliki broj vještina dolazi upravo iz društvenog područja obrazovanja ili se kombinira s tehničkim područjem.
Cijeli članak pročitajte na dnevnik.hr
U nizu sporazuma koje EFECTUS – studij financija i prava potpisuje sa svojim partnerima kako bi studentima omogućilo stručnu praksu na tržištu rada u Hrvatskoj, prošli tjedan EFECTUS je potpisao sporazum s posebno važnim partnerom – Zagrebačkom bankom. Sporazum, prema kojem će oba partnera imati mogućnost suradnje – sa studentima i zaposlenicima, u ime Zagrebačke banke potpisala je Biljana Ljuban, direktorica Upravljanja ljudskim resursima. Slijedom Sporazuma koji studentima omogućuje praksu u vodećoj banci u Hrvatskoj, stručnjacima Zagrebačke banke pruža se mogućnost uključivanja u nastavku Effectusa kao gostujućih predvača u sklopu studijskog programa i izvedbenog plana Učilišta. Sporazum između visokoškolske ustanove i Zagrebačke banke koji omogućuje povezivanje teorije i prakse, dodatni je korak prema izvrsnosti, kako institucija tako i studenata, ujedno mogućih budućih zaposlenika institucija u kojima stječu praktična znanja. Podsjetimo, Effectus je jedini interdisciplinarni studij financija i prava u Hrvatskoj te je stoga suradnja s bankama iznimno važna za praktično obrazovanje studenata.
Effectus od jeseni pokreće novi program cjeloživotnog obrazovanja pod nazivom Pravni aspekti međunarodnog poslovanja
POSTANI NAŠ STUDENT
Ispuni obrazac i kontaktirat ćemo te za više informacija
PRATI NAS


