Hrvati smatraju da će AI utjecati na pogoršanje međuljudskih odnosa i privatnosti

• AI sustavi trebaju biti: sigurni, transparentni, sljedivi, nediskriminirajući te ekološki prihvatljiv

Predsjednik Uprave Effectus veleučilišta izv.prof.dr.sc. Robert Kopal, kao autor teksta objavljenog u Večernjem listu 29. rujna, čitateljima prenosi rezultate prvog istraživanja o percepciji umjetne inteligencije u Republici Hrvatskoj, koga su na uzorku od 1300 ispitanika proveli Effectus veleučilište, Hrvatska pošta i Alca Zagreb. Pojašnjava da je cilj projekta bio definiranje i praćenje ključnih pokazatelja percepcije umjetne inteligencije (AI) u RH te definiranje odgovarajućih korelacija i, ako je moguće, kauzalnosti  primjenom znanstvenih stručnih metoda.

Kada je riječ o utjecaju AI-ja na pojedina područja, pojašnjava čitateljima autor teksta, najveća je zabrinutost za poslove: 49% ispitanika smatra da će nestati mnogo poslova, dok ih 10% smatra da će nastati novi poslovi. „Naravno da će i nestajati i nastajati poslovi, no između te dvije alternative značajno prevladava pesimističnija. Više sam puta javno upozoravao na fenomen samoispunjavajućeg proročanstva, posebno u kontekstu tržišta rada“, dodaje profesor Kopal.

„Trebamo biti ne samo odgovorni, nego i svjesni mogućnih posljedica javno iznesenih predviđanja i predikcija, jer ono što izgovorite javno često postaje vjerovanje ili očekivanje koje pojedinac ima o nekom budućem događaju (npr. poslovi koji će nestati), a koje onda utječe na njegovo ponašanje i doprinosi ispunjenju tog vjerovanja ili očekivanja, upozorava autor. U fokusu su i međuljudski odnosi, za koje čak 72% ispitanika smatra da će AI na njih negativno djelovati. To je zasigurno važna i široka tema o kojoj moramo razgovarati, pogotovo uz postojeći mikrotrend “socijalizacije s ChatGPT-jem”. Ispitanike najviše zabrinjava utjecaj AI-ja na privatnost; negativan stav ima 77% ispitanika, dodaje profesor Kopal.

Ali, nije sve negativno. Više građana smatra da prilike i prednosti (33%) proizvoda i usluga koji koriste AI nadmašuju prijetnje i rizike (23%). Vrlo je zanimljivo da “prilike i prednosti” češće odabiru oni srednje AI i digitalne pismenosti, a još češće oni visoke AI i digitalne pismenosti, ali “prijetnje i rizike” odabiru češće oni s visokim obrazovanjem. I ovdje se ne radi o isključivosti, nago o potrebi za uključivanjem. Stoga je nužno permanentno postavljati pitanje: što trebamo učiniti da maksimiziramo benefite i minimiziramo rizike umjetne inteligencije? Dodatni je poticaj odgovor na pitanje o povjerenju u AI sustave: 20% je više onih koji ne vjeruju AI sustavima (39% nasuprot 19%). Općenito se usporedba povjerenja u AI u različitim područjima može rangirati (od najvećeg prema najmanjem) na sljedeći način: promet i transport, obrazovanje, zdravstvena skrb, sigurnost, upravljanje ljudskim potencijalima.

Najveći percipirani benefit AI-ja jest zamjena ljudi u rizičnim aktivnostima, a najveći percipirani rizik umjetne inteligencije je manipulacija i zlonamjerno korištenje.

Cijeli tekst možete pročitati na linku ovdje