Cijena napretka zove se odgovornost

• Stvoren je temelj na kojem se može graditi funkcionalna srednjoeuropska država: otvoren je put ulasku stranog kapitala i investicija,  troškovi zaduživanja države koja pripada europskoj monetarnoj uniji na svjetskim financijskim tržištima se uvelike smanjuju, a time se smanjuju i troškovi države, potiču se vanjskotrgovinske aktivnosti poduzetnika,  državna administracija dužna je preuzeti i poštovati europske standarde poslovanja, a europski standardi implementirat će se i na brojnim drugim područjima
• Samo o nama ovisi hoćemo li perspektive pretvoriti u stvarnost i nastaviti graditi europsku Hrvatsku

U temi tjedna, koju je ovog vikenda prilog Magazin Glasa Slavonije pripremio za svoje čitatelje, doprinos temi „Hrvatska danas i sutra“ dali su predavači Effectus veleučilišta – prof.dr.sc Danko Špoljarić i dr.sc. Miroslav Gregurek.

U kolumni s naslovom „Ekonomske perspektive nesumnjivo postoje“ prof.dr.sc Danko Špoljarić se opravdano pita kome treba vjerovati: istraživanjima javnog mnijenja i anketama sumnjive vrijednosti,  koje upozoravaju na demografski i ekonomski slom države ili treba vjerovati najznačajnijim svjetskim agencijama za kreditni rejting Moody’s, Standard & Poor’s i Fitch, koje jednoglasno iskazuju povjerenje Hrvatskoj i hrvatskom gospodarstvu podizanjem kreditnog rejtinga na BBB+ sa stabilnim izgledima. O motivaciji dijela medija, čije procjene, “istraživanja” i ankete idu u smjeru destabilizacije države svoj sud trebali bi dati politolozi i medijski analitičari, a o povjerenju u Hrvatsku i njezinu budućnost od strane Europske komisije i svjetskih kreditnih agencija trebali bi se nedvosmisleno odrediti ekonomski stručnjaci i svoja mišljenja obznaniti javnosti, tvrdi prof.dr.sc. Danko Špoljarić.

Konačnim povezivanjem s Europom, potpunim ukidanjem granica i prihvaćanjem zajedničke valute, ostvaren je cilj koji je zadan još prilikom proglašenja neovisnosti. Stvoren je temelj na kojem se može graditi funkcionalna srednjoeuropska država: otvoren je put ulasku stranog kapitala i investicija,  troškovi zaduživanja države koja pripada europskoj monetarnoj uniji na svjetskim financijskim tržištima se uvelike smanjuju, a time se smanjuju i troškovi države, potiču se vanjskotrgovinske aktivnosti poduzetnika,  državna administracija dužna je preuzeti i poštovati europske standarde poslovanja, a europski standardi implementirat će se i na brojnim drugim područjima, nastavlja profesor Špoljarić i kolumnu zaključuje tvrdnjom da samo o nama ovisi hoćemo li perspektive pretvoriti u stvarnost i izgraditi europsku Hrvatsku.

Da je hrvatski bankarski sustav stabilan, u kolumni s naslovom „Banke sigurne“ dr.sc. Miroslav Gregurek podsjeća na uvjerenje mnogih da je  2023. godina recesije te da će se mnoga kućanstva morati nastaviti zaduživati po višim kamatama kako bi držala korak s kupnjom osnovnih dobara.

Posljedice potencijalne krize Hrvatska ne može izbjeći, jer je s članicama eurozone usko povezana gospodarski i financijski, piše u kolumni predavač Effectus veleučilišta. Prelijevanje financijske krize iz Italije i drugih dijelova eurozone na usporavanje gospodarskog rasta u našoj zemlji izravno će utjecati i na stanje u bankarskom sektoru. Više je od 90% imovine banaka u Hrvatskoj pod nazorom inozemnih banaka, a dvije talijanske banke kontroliraju polovinu te imovine. Ne treba strahovati od moguće propasti tih banaka, jer je Unicredit na popisu 28 “sistemskih banaka” u svijetu, toliko važnih za funkcioniranje financijskog života u Europi i svijetu da im međunarodne institucije neće dopustiti propast, podsjeća dr. Gregurek.

Ako se bankama u eurozoni smanji priljev novca zbog nenaplate kredita, sve teže će se zaduživati, a kamate će rasti. Primjerice, austrijska središnja banka svojim poslovnim bankama nalaže da njihove podružnice u zemljama srednje i jugoistočne Europe ograniče iznos lokalnih kredita na limit 110% prikupljenih lokalnih depozita. S našeg aspekta, ulaskom u eurozonu, kratkoročni međubankarski krediti (prekonoćni) za siječanj 2023. skočili su na 3,25%, a nerizična kamatna stopa (depozitna), poznatija kao EURLIBOR je 2,50 %, uz najavu daljnjeg rasta. Ako je trend rasta inflacije u eurozoni, to se u Hrvatskoj  ne primjećuje, obrazlaže dr. Gregurek.

Zahvaljujemo našim predavačima na doprinosu temi i njihovim naporima da s čitateljima dijele znanje.