• Mogli bismo povući sljedeću paralelu: obrazovne institucije koje može “pobijediti” ChatGPT ne trebaju biti obrazovne institucije. I da, možda zvuči grubo. Jer i jest. Jer to i treba biti. Jer je obrazovanje najvažniji “aspekt” društva.
• Termin “pobijediti” ne znači uložiti napore u iskorjenjivanju primjene umjetne inteligencije u obrazovanju nego “prigrliti” odnosno integrirati. No, to je svakako potrebno učiniti na dobrobit djece i samog obrazovanja.
• Činjenica jest da se umjetna inteligencija sve više upotrebljava u obrazovanju u Europi, i to kao potpora poučavanju, učenju i ocjenjivanju. S tim u svezi postoje i Etičke smjernice namijenjene nastavnom osoblju za upotrebu umjetne inteligencije i podataka u poučavanju i učenju.
• Postoje četiri načina upotrebe umjetne inteligencije u obrazovanju: (1) poučavanje učenika; (2) potpora učenicima; (3) potpora nastavnicima i (4) potpora sustavu (potpora dijagnostici ili planiranju na razini sustava).
• No, postoje i izazovi. Pa tako neka od pitanja koja svi zajedno trebamo postaviti mladima, npr. Z generaciji, i podići osviještenost u svezi “prikrivenog korištenja algoritama umjetne inteligencije” jesu: želite li “pasti ispod prosječnosti”?; želite li završiti studij temeljem prijevare?; ne želite posjedovati znanje temeljem kojega će Vas zaposliti?; želite li da Vam se smiju na budućem poslu zbog vašeg neznanja?; želite li graditi sebe, kao osobu, na prijevarama i lažima? i dr.

Otkako je u studenom prošle godine ChatGPT izašao na tržište, reakcije se ne stišavaju. Dok su pojedinci zabrinuti da bi im umjetna inteligencija mogla preoteti posao i klijente, drugi vjeruju da bi ona mogla povećati produktivnost. Od najboljih do najmračnijih scenarija, svaki tehnološki lider ima svoje mišljenje o budućnosti umjetne inteligencije. Je li umjetna inteligencija prijetnja obrazovnom sustavu, trebamo li strahovati od njezina razvoja te kako bi trebalo promijeniti obrazovni sustav i obrazovati mlađe naraštaje koji odrastaju uz tehnologiju, pa i umjetnu inteligenciju, razgovarali smo s izv.prof.dr.sc. Robertom Kopalom, predsjednikom Uprave Effectus veleučilišta.

„Veliki sam zagovornik primjene umjetne inteligencije. Primjerice, siguran sam da su dosezi u medicini višestruko vrijedni svakog uloženog centa“, kaže nam izv.prof.dr.sc. Kopal i dodaje da svaki razvoj uključuje dvije strane novčića: use&misuse. „Veliki sam protivnik nekritičke primjene umjetne inteligencije, ne samo zbog dokumentarca Coded Bias ili knjige Weapons of Math Destruction, koja govori o društvenom utjecaju algoritama (primjerice na jačanju nejednakosti), govori nam profesor Kopal. Posljednje vrijeme i dosta hrvatskih medija piše o pristranosti algoritama umjetne inteligencije. I to je dobro, nastavlja profesor i navodi primjer: „S jedne strane novčića imate sljedeći podatak: jedno istraživanje (PwC 2022.) je pokazalo da je između 16% i 25% tvrtki koristilo umjetnu inteligenciju pri zapošljavanju ili zadržavanju zaposlenih. Istovremeno, s druge strane novčića vreba sljedeći podatak: globalno poznata kompanija povukla je svoj algoritam za zapošljavanje, koji se temelji na umjetnoj inteligenciji, uslijed rodne diskriminacije“.

Stoga je izuzetno važno, doznajemo od profesora Kopala da su 193 države članice UNESCO-a 2021. godine usvojile Preporuke o etici umjetne inteligencije, prvi globalni standard na tu temu. U tijeku je i donošenje EU regulative o umjetnoj inteligenciji, kaže profesor Kopal te iskazuje uvjerenje da će biti još puno promišljanja na tu temu.

Na pitanje kako bi trebalo promijeniti obrazovni sustav i obrazovati mlade, koji odrastaju uz tehnologiju pa i umjetnu inteligenciju, profesor Kopal kaže: „Ili će obrazovni sustavi implementirati umjetnu inteligenciju ili će umjetna inteligencija implementirati obrazovne sustave. Ja sam za ovo prvo. Obrazovni sustavi moraju evoluirati. Na svim razinama. I opet ću naglasiti: nikako na štetu djece i samog obrazovanja“, poručuje predsjednik Uprave Effectus veleučilišta, izv.prof.dr.sc. Robert Kopal.